Perišić baca rukavicu u lice Slavoju Žižeku i filozofima koji kažu da je danas lakše zamisliti kraj svijeta nego alternativu kapitalizmu

Piše: Snježana Pavić

izvor: Jutarnji list

Rijetko se događa pa bi već samo zbog toga valjalo zabilježiti: čitatelji su proteklih mjeseci usmenom predajom stvorili domaći književni hit, bez neke osobite pomoći kritike, medija ili marketingaša. Za “Brod za Issu” Roberta Perišića u knjižnicama se stvaraju liste čekanja, zbog čega je sve više onih koji roman kupuju, a priča o dječaku robu koji je iz Sirakuze pobjegao s magarcem i mačkom ovoga je ljeta bila prva preporuka za čitanje u fejzbučkim i instagramskim preporukama (nakladnik Sandorf slabo je aktivan na društvenim mrežama). Ne znam kako na to gleda “naš čovjek na terenu”, ozbiljan pisac Robert Perišić, ali mene je to oduševljenje razgalilo i raznježilo jer i dalje vrijedi: kad je roman odličan, čitatelji ga sami nađu.

Piše: Tanja Tolić

izvor: Najbolje knjige

Pomalo nevjerojatno za hrvatske prilike, paralelno uz hrvatsko, novi roman Roberta Perišića "Brod za Issu" (Sandorf, urednik Ivan Sršen) dobio je i američko izdanje, što je činjenica koju svakako valja istaknuti, a po mogućnosti i ponoviti.

Piše: Denis Derk

izvor: Večernji list

Robert Perišić dugo je godina prisutan na hrvatskoj književnoj sceni, no njegova su prozna djela formirala čitateljsku publiku i izvan Hrvatske (u Francuskoj i SAD-u).

Literarno raznolika književna produkcija (pjesme, kratke priče, romani; filmski scenariji…) stvorila je i ustoličila Perišića kao osebujnog autora, uvijek spremnog na originalno jezično eksperimentiranje.

Piše: Vesna Aralica

izvor: Kultura u Zagrebu

Ako se ovog ljeta zateknete usred gužve u splitskoj luci, pokušavajući se ukrcati na trajekt prema nekom od otoka, možda vam taj grozomorno-obećavajući, gorko-slatki trenutak olakša čitanje romana “Brod za Issu” koji dočarava Vis u vrijeme prije prekrcanih plaža i gužva na cestama. Boris Postnikov preporuča novi roman Roberta Perišića, reklamirajući ga kao idealan izbor za sezonu predapokaliptičnih temperaturnih rekorda i toplotnih udara i rijedak lokalni iskorak u žanrovsku zonu ekološke/klimatske fikcije.

Piše: Boris Postnikov

izvor: Bilten

U odabiru kulturnih događaja 2023. za čitatelje Nacionala.hr izdvojili smo najbolje iz književnosti, likovne umjetnosti, opere i baleta.

Knjiga godine: Robert Perišić “Brod za Issu”

Piše: Boris Homovec

izvor: Nacional

Obrazloženje Književnevnagrade Predrag Matvejević za 2023.godinu iz pera Suzane Matvejević, predsjednice žirija

izvor: Radio Gornji grad

Ove je godine u iznimno jakoj konkurenciji – između 120 pristiglih knjiga – proze, poezije, eseja pa i kazališnih komada – za pobjednicu književne nagrade Predrag Matvejević odabrana  knjiga Brod za Issu, Roberta Perišića,  koja je poput broda u boci isplivala na površinu iz našeg mora knjiga.

izvor: Radio Gornji grad

Predsjednik ocjenjivačkog žirija Nikola Petković na prigodnoj je svečanosti ustvrdio kako je protekla godina bila vrlo dobra po književnoj produkciji te da je žiri imao težak zadatak pri odabiru finalista i najboljeg djela

izvor: Novi list/Hina

Pozivamo vas na predstavljanje romana 'Brod za Issu' Roberta Perišića, u Klovićevim dvorima, u utorak, 13.6., u 18 sati.

U predstavljanju će sudjelovati Robert Perišić, kritičarka i spisateljica Ana Fazekaš, teoretičar i pjesnik Branislav Oblučar i urednik Ivan Sršen.

Pomalo mitologija ili bajka ili basna, pomalo kozmo- ili urbogonija, svakako politički svjesna i angažirana suvremena proza s potencijalom da jednako lijepo komunicira sa širokim čitateljstvom različitih dobi, interesa i pozadina, kojima je zajednička možda ljubav prema mačjem ili šire životinjskom rodu, "Brod za Issu" zaista je na vrlo suptilan i nepretenciozan način slojevita i dojmljiva knjiga koja dodiruje niz bitnih i hitnih i vječnih pitanja.

Piše: Ana Fazekaš

izvor: Kritika HDP - portal za književnost i kritiku

U ožujku se Booksa Book Club družio s novim romanom Roberta Perišića Brod za Issu. Usporedno s izdanjem na hrvatskom, izašao je u Americi (A Cat at the End of the World) i tako vrlo brzo dobio brojne pozitivne reakcije čitateljica i čitatelja na čak dva kontinenta. Tako da nama nije preostalo ništa drugo nego da se priključimo tom valu uzbuđenja koji se stvorio oko ove knjige.

Piše: Anja Tomljenović

Čitatelji koji poznaju dosadašnji prozni opus prozaista, pjesnika, filmskog scenarista i književnoga kritičara Roberta Perišića (zbirke kratkih priča Možeš pljunuti onoga tko bude pitao za nas /1999/ i Užas i veliki troškovi /2002/ te romani Naš čovjek na terenu /2007/ i Područje bez signala /2015/) zacijelo će biti vrlo iznenađeni njegovim novim romanom.

Ovoga se puta Perišić odlučio baviti davnom (4. stoljeće prije Krista) prošlošću Mediterana, ponajprije naseljavanjem otoka Visa. Pritom je povijesne činjenice upotpunio i obogatio zanimljivom pričom u kojoj ćemo saznati ne samo zašto su i kako Grci naselili Issu (Vis) već i kakav je to bio život u bazenu Mediterana prije 25 stoljeća.

Otklon od realnosti nije nimalo naškodio ovom nježnom i divnom romanu koji na dojmljiv i emocionalno bogat način čitatelju prenosi priču o dječaku robu, njegovoj mački i magarcu... Perišić je stvorio djelo koje odiše poetskom snagom i uvjerljivošću

U progledu književne fikcije 2022. objavljene u SAD, kritičar Wall Street Journala Sam Sacks, koji je već pisao o "Brodu za Issu" (tj. o engleskom izdanju koje nosi naslov "A Cat at the End of the World"), ovaj put roman ubraja među najbolje naslove godine u tekstu (30. 12. 2022.) u kojem spominje desetak naslova američkih i svjetskih autora.. Za Perišićev roman kaže da je "vijugava politička parabola nalik na san."

Kritičar Sam Sacks inače je i utemeljitelj književnog časopisa Open Letters Monthly, a književne kritike pisao je i za The Atlantic, Harper's, The New Republic, New Yorker...

Pisac Nenad Stipanić svoje je čitanje "Broda za Issu", neformalnu recenziju, objavio na svojem facebook profilu, gdje između ostalog piše: "Za mene je ovo roman koji na do sada neviđen način progovara o slobodi, ali ne samo ljudskoj već i onoj koju zanemarujemo i ne razmišljamo o njoj, o slobodi prirode, koju čovjek, vječno pokušava pretvoriti u vlastitog roba, baš kao što pokušava upregnuti i drugog čovjeka u jaram ropstva i eksploatacije."

Stipanić podsjeća i na knjigu španjolskog nobelovca Jimneza, njegovu lirsku, andaluzijsku elegiju 'Sivac i ja'.

Kirkus o "Brodu za Issu"  piše kao o "lirskom romanu o drevnom Mediteranu" i "gracioznoj meditaciji o povijesti i prirodi".

Kirkus je američki književni časopis (utemeljen 1933.) iznimne važnosti unutar književnog ceha - budući da je specijaliziran za kratke, rane recenzije, uglavnom i prije službenog izlaska knjige, značajan je orijentir za distributere i knjižare.  Zbog Kirkusa i drugih pripremnih aktivnosti u Americi ambicioznije knjige redovito imaju predizdanje pa ga je imao i "Brod za Issu" koji je Americi objavljen pod naslovom "A Cat At the End of the World."

Prenosimo recenziju u originalu.

Američki književni časopis Asymptote, orijentiran na svjetsku književnost, osvrnuo se na "Brod za Issu".

"Perišić creates an unorthodox Bildungsroman of a nation from the time of the founding of Issa by the Greeks on what is now the island of Vis, focusing not on its subjugation and conquest but on the spirit of the times, tapping into the historical legacy and the complexity of relationships between slaves, masters, and animals in this emerging polis" – piše Katarina Gadže, Editor-at-Large for Croatia.

Stray Satellite o romanu, između ostalog, piše: "Odvažno originalan roman o drevnom svijetu, Jadranu, civilizacijskom utjecaju mačke i još puno toga... Roman također pokazuje namjernu neortodoksnost uključivanjem likova koji su životinje (mačka Miu i magarac Mikro), iako nemaju govorne uloge - ovo nije knjiga za djecu ili Ezopova basna."

Ako će vas povesti u pogled djeteta, u pogled na osnovno, ako vas pritom može zanimati priča u kojoj junaci nisu samo ljudi nego i mačke i magarci i loze našeg Mediterana, onda je ovo knjiga za vas

"Brod za Issu" novi je Perišićev roman nedavno objavljen kod Sandorfa u kojem pratimo priču "o dječaku, starcu, mački, magarcu i jednom kamenorescu".     Photo: Ivan Posavec.

"Čitao sam neke romane smještene u davnu prošlost, u grčko doba i tome slično, no nisam našao nešto što bi bilo baš blisko ovome, jer mene u stvari nije zanimao povijesni roman. Na koncu se Brod za Issu kreće u nekom eko-historijskom okviru...", kaže Robert Perišić u ranom predstavljanju knjige na stranicama Kritike HDP, gdje možete pročitati i odlomak iz romana.

A Cat at the End of the World explores where memory resides in the world—too often, we believe, within human bytes and letters. The human line that is drawn between the human and nonhuman worlds is often quite arbitrary. Language itself can cover our tracks there, it is the means by which we conceal our motives and complicity with expediency and cruelty. By re-imagining the journeys of Miu and Mikro, a mythic impulse reconnects Kalia with that nonhuman world. Perisic’s novel restores our own memory of that line’s complexity, as he describes it, “a fig tree grow[ing] through a crumbling petrol can.